Zašto je konstruktivan feedback nužan za uspjeh?
Vjerujem da čitaš ovaj tekst jer te, kao i mene, zanima profesionalni rast i razvoj.
I imam odličnu vijest za tebe! Neovisno o tome jesi li tek na početku ili već neko vrijeme koračaš poslovnim svijetom, u nastavku teksta otkrit ću ti važan faktor o kojem ovisi naš daljnji put, brzina svladavanja različitih vještina i poslovni uspjeh općenito.
Radi se o traženju povratne informacije o našem radu.
U školi smo dobivali ocjene, a u poslovnom svijetu dobivamo feedback. Postoje firme u kojima dobivamo i ocjene, ali danas se držimo feedbacka. Razlog je jednostavan – ocjene se dodjeljuju na kvartalnoj, polugodišnjoj ili godišnjoj razini, što određuje tvrtka u kojoj smo zaposleni.
S druge strane, feedback možemo dobiti puno češće, odnosno onoliko često koliko ga odlučimo tražiti. Dobivajući redovito povratnu informaciju o svom radu, možemo puno brže osvijestiti svoje snage i poboljšati svoje slabije točke.
“We all need people who will give us feedback. That’s how we improve.”
Bill Gates
Pitati za feedback nadređenoga, kolegu ili bilo koju osobu koju smatramo relevantnom može nam u početku stvarati nelagodu. Uglavnom se bojimo nečega što možda nismo spremni čuti, to jest konstruktivne povratne informacije koju smo skloni interpretirati kao negativan feedback.
Želim te podsjetiti da je povratna informacija iz koje možemo naučiti što bismo mogli poboljšati u svom radu sve, samo ne nešto negativno. Često se naziva i korektivnim feedbackom jer nam upravo taj feedback omogućava da vidimo što i kako može bolje. A nije li nam u interesu rasti i sutra biti bar mrvicu bolji nego danas?
Također, važno je znati da konstruktivan feedback i kritika nisu sinonimi.
Konstruktivan feedback daje se s dobrom namjerom – netko nam želi pomoći da sutra budemo uspješniji i nerijetko pritom nudi rješenje kako da to i postignemo.
Kritika se daje s namjerom da se druga strana osjeća loše, da ju se povrijedi i najčešće dolazi od osoba koje uopće nisu relevantne. Tu je ključno osvijestiti da kritika isključivo ima veze s osobom koja ju daje i njezinim egom.
Naravno, ponekad ni korektivan feedback nije ugodno čuti. Jednostavno nije isto kao kada čujemo pohvalu. Ali tu se trebamo podsjetiti da nam upravo pogreške pružaju mogućnost za rast. Pogreške su dokaz da radimo nešto, da pomičemo granice, isprobavamo nove stvari, trudimo se i želimo rasti. Također, nije naodmet podsjetiti se da:
- nitko nije savršen
- svi griješimo
- svi imamo prostora za poboljšanje.
Zašto je važno promijeniti odnos prema dobivanju konstruktivnog feedbacka?
Ako na konstruktivan feedback gledamo kao na nešto negativno ili kao na kritiku, sasvim je jasno da ćemo izbjegavati dovoditi se u situaciju da slušamo takvo što.
S druge strane, ako imamo na umu da je to vrijednost s pomoću koje ćemo sljedeći put znati bolje, više, drugačije, bit ćemo i otvoreni pitati za povratnu informaciju.
Ako si spremna pitati za feedback, to je znak da si odlučila preuzeti odgovornost za sebe, svoju karijeru i uspjeh. A to je golema stvar.
3 stvari koje trebamo znati prije negoli zatražimo feedback o svom radu
1. Tražimo li povratnu informaciju općenito o svom radu ili o određenom zadatku (kakva je bila prezentacija, kakav je tekst koji smo napisali i slično). Ovisno o tome prilagodit ćemo vrijeme u kojem je prikladno pitati za feedback. Ako tražimo feedback za uspješnost vođenja sastanka, pitat ćemo neposredno nakon sastanka. Ako se radi o feedbacku o našem radu općenito, odabrat ćemo trenutak kada osoba koju ćemo pitati za feedback ima dovoljno vremena.
2. Važno je biti specifičan. Pitanja poput Kako mi ide? trebalo bi izbjegavati. Puno konkretniji odgovor dobit ćemo ako pitamo:
- Imaš li ideju što bih drugi put mogla bolje?
- Kako ti se činio uvodni dio? Jesam li bio dovoljno jasan?
- Koju bih jednu stvar, prema tvom mišljenju, mogla drugačije sljedeći put?
3. Budimo staloženi. Kada čujemo konstruktivan feedback, možemo doći u napast da odmah iznosimo opravdanja ili čak okrivimo nekoga drugoga za nešto. Važno je dobro slušati te, ako je feedback konstruktivan, zahvaliti i zapitati se što možemo naučiti iz toga. Ako se pak radi o kritici, već znamo da to nema veze s nama.
Dodatan savjet
Razmisli i o drugoj strani. Osobi možda neće biti lako dati konstruktivan feedback. Ako želimo izvući maksimum iz nečije povratne informacije o našem radu, naša je zadaća omogućiti da se osoba koju tražimo feedback osjeća ugodno. Tako ćemo dobiti najiskreniji feedback i zaista saznati što i kako može bolje.
I ne zaboravimo najvažnije – često ćemo dobiti pohvalu i pozitivan feedback i baš se zato nije potrebno unaprijed zabrinjavati zbog onog „negativnog“.
Za kraj te pozivam na malen izazov.
- Pišeš blog i želiš znati jesu li ti tekstovi pitki? Javi se osobi koju smatraš relevantnom i zamoli ju za feedback.
- Imaš prezentaciju na faksu/poslu? Pitaj kolegu što bi moglo bolje sljedeći put. Ili ako te zanima točno određen segment, pitaj je li se čulo podrhtavanje glasa, kakav je bio položaj ruku, jesi li djelovala opušteno i sl.
- Pišeš motivacijsko pismo? Provjeri s osobom koju smatraš iskusnom je li pismo O. K. i preporučuje li nešto dodati, izbaciti, promijeniti.
- Odaberi bilo koju aktivnost, vještinu, svoj rad/djelo i pitaj za feedback.
Već sutra bit ćeš pametnija, učinkovitija, uspješnija. 🙂
Ako ti se ovaj tekst svidio, pozivam te da se pretplatiš na newsletter u kojemu jednom tjedno dijelim dodatne savjete koji će ti biti korisni na poslovnom putu.
Do sljedećeg teksta družimo se ovdje.
Ana
P.S. S obzirom na to da je perspektiva kroz koju gledamo na učenje, pogreške i njihovo ispravljanje usko povezana s našim mindsetom, preporučujem ti da pročitaš Mindset autorice Carol Dweck. O toj i o još ponekim knjigama koje volim možeš čitati ovdje.